Руско-усташка сарадња: "PROŠLO JE 25 GODINA OD RUSKOG PRIZNANJA RH Ruski veleposlanik prvi put otkriva pozadinu dramatičnih događaja prije nego što su razoreni Banski dvori"

Пред вама је ауторски чланак садашњег руског "велепосланика" у Хрватској Анвара Азимова. Хвала Азимову и "Јутарњем", делује отрежњујуће.

 

Фотографија: ЕПА

PROŠLO JE 25 GODINA OD RUSKOG PRIZNANJA RH Ruski veleposlanik prvi put otkriva pozadinu dramatičnih događaja prije nego što su razoreni Banski dvori



Dana 17. veljače 2017. godine obilježava se 25. obljetnica ruskog priznanja neovisnosti Republike Hrvatske. Tijekom gotovo cijelog tog teškog razdoblja, punog brzih promjena i složenih problema, konstruktivan i pozitivan smjer u razvoju odnosa između naših zemalja i naroda ostao je nepromijenjen.

Jedan od događaja koji su izgradili naš odnos dogodio se početkom listopada 1991. godine kada se nad glavni grad Republike Hrvatske nadvila prijetnja bombardiranja. Uz pomoć dezertera iz JNA i iz prisluškivane komunikacije Štaba Vrhovne komande u Beogradu hrvatsko rukovodstvo na vrijeme je saznalo za napad koji se sprema na Zagreb i velika industrijska postrojenja u zemlji. Budući da su SAD i Zapad zauzeli nefleksibilan stav te su, podržavajući cjelovitost Jugoslavije, smatrali da su sve akcije JNA legitimne, hrvatsko se vodstvo za pomoć tada obratilo Moskvi. Zahvaljujući, između ostalog, i našim operativnim akcijama i obraćanju Mihaila Gorbačova rukovodstvu Jugoslavije i JNA 6. listopada 1991. godine, s pozivom da se suzdrže od upotrebe sile, Zagreb je uspješno spašen od razaranja i ozbiljnih civilnih žrtava.


Ključni dani

Uloga Sovjetskog Saveza i Rusije u rješavanju sukoba između Jugoslavije i Hrvatske također je dobro poznata. Sovjetsko rukovodstvo od samoga je početka sukoba na teritoriju Hrvatske ranih 90-ih godina bilo zainteresirano za hitan prekid borbenih djelovanja i početak političkog rješenja. Upravo su sovjetski vođe bili prvi koji su u Moskvi u listopadu 1991. godine organizirali jedinstveni susret čelnika Jugoslavije u raspadu. Na kraju pregovora doneseno je priopćenje sa sljedećim zaključcima: “1. Odmah se moraju prekinuti svi oružani sukobi. 2. Tijekom mjesec dana najviši predstavnici Srbije i Hrvatske počinju pregovarački proces po svim pitanjima koja su predmet protuslovlja i neslaganja i provode ih u interesu naroda Jugoslavije. Ti se pregovori moraju voditi na temelju poštivanja suvereniteta naroda i jednakosti Republika Srbije i Hrvatske kako bi se osigurao trajan mir i dobrosusjedski odnosi između Srbije i Hrvatske”. Već je tada sovjetsko rukovodstvo imalo za cilj osiguravanje “suvereniteta” i “dobrosusjedskih odnosa između Srbije i Hrvatske”, odnosno republike su se de facto priznavale kao odvojeni “susjedni” subjekti.

Nažalost, raspad SSSR-a i događaji koji su uslijedili, nisu dopustili Rusiji da nastavi raditi na sprečavanju sukoba u Jugoslaviji. Inicijativa po tom pitanju prešla je na zemlje Zapada, a rat koji je postao jedan od najkrvavijih u povijesti moderne Europe nije se uspio izbjeći.

Istodobno je Rusija nastavila s pružanjem pomoći Hrvatskoj koliko god je to bilo moguće. Nije tajna da je upravo rusko zrakoplovstvo prekinulo zračnu blokadu Hrvatske u vrijeme sukoba. Posljednji zrakoplov za Zagreb do uvođenja blokade i prvi nakon nje bili su ruski. Poznato je da su se tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji samo ruski vozači usudili dovoziti međunarodnu humanitarnu pomoć do najtežih dijelova fronte, a i djelovanja ruskih mirovnih snaga u tom su razdoblju zaslužila najviše pohvale.


Izravna ulaganja

Tijekom proteklih 25 godina Rusija je poduzimala napore kako bi izgradila obostrano korisnu suradnju s Republikom Hrvatskom. Tijekom tih godina u hrvatsko smo gospodarstvo službeno uložili više od 600 milijuna dolara (što je 12 puta više nego SAD), a ako brojimo ruski kapital koji je stigao kroz europske kompanije (što se često činilo kako bi se izbjegle neke pravne teškoće), ta je brojka i deset puta veća. Trgovinski promet naših zemalja dosegnuo je tri milijarde dolara godišnje, a godinu dana prije sankcija iznosio je 2,1 milijardu dolara (dva puta više od trgovinskog prometa Hrvatske sa SAD-om, baltičkim zemljama, Poljskom i Ukrajinom zajedno). Razvoju hrvatskoga gospodarstva u velikoj je mjeri pridonio bankovni kapital iz Rusije. Primjerice, za širenje samo jednog Agrokora ruski je Sberbank odobrio kredite veće od milijardu eura. U brodogradilištima u Rijeci, Puli, Splitu i Trogiru je od 1993. godine za Rusiju sagrađeno pedesetak brodova vrijednih više od 1,5 milijardi eura, a sve to rezultiralo je otvaranjem radnih mjesta i ulaganjem u budućnost zemlje.

Zahvaljujući povijesnim vezama između naših naroda, koje se bez pretjerivanja broje stoljećima, uspješno su se realizirali projekti u sferi kulture. Samo u prošloj godini Hrvatsku su posjetile vodeće zvijezde ruskog baleta iz Sankt Peterburga te brojne glazbene i kazališne skupine. U 2017. godini Moskva je pokrenula inicijativu da u povodu 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa jedan od svojih trgova preimenuje u čast Zagreba. Taj je projekt trenutačno u izradi, a na spomenutom trgu planira se postavljanje spomenika hrvatskom teologu Jurju Križaniću koji je dugi niz godina živio u Rusiji i koji je kao malo tko drugi osjećao važnost borbe za slavensko jedinstvo. Rusija je, konačno, postala bliža i hrvatskim turistima. Od prošle je godine, uz izravne letove Zagreb - Moskva, uspostavljen i dodatni let Zagreb - Sankt Peterburg. Sada je moguće za tri sata doletjeti do jednog od najljepših gradova Rusije, koji se ubraja i među deset najjeftinijih turističkih destinacija na svijetu. U tu je svrhu maksimalno pojednostavljen i postupak za dobivanje vize pa je hrvatskom turistu dovoljno imati putovnicu, osiguranje i kopiju turističkog vaučera po propisanoj formi koju može izdati većina ruskih hotela i putničkih agencija.

Nema smisla previše govoriti o tome da je hrvatsko gostoprimstvo tijekom ovih godina postalo osobito drago stotinama tisuća ruskih turista koji, kako je već i primijećeno, darežljivo odgovaraju na hrvatsku gostoljubivost.


EU i sankcije

Danas ipak vidimo da, usprkos svemu pozitivnom u našim bilateralnim odnosima, službena Hrvatska u Europskoj uniji podržava antiruske sankcije, šalje svoje trupe u sastav kontingenta NATO-a na našim granicama, zauzima za nas neprihvatljivu poziciju po pitanju Donbasa i Krima, ponavlja neutemeljene optužbe o vođenju hibridnog rata, destabilizaciji Balkana i drugim stvarima za koje odgovornost, prema našem mišljenju, snosi sam Zapad. Vidimo kako se fokus političke pozornosti, a zajedno s tim i ruskih investicija, premješta s Hrvatske na njezine susjede, od kojih su neki također članovi Europske unije i NATO-a. Nažalost, rusko-hrvatski trgovinski promet danas je u opadanju, a smanjuje se i investicijska suradnja.

Unatoč tome što se naši bilateralni odnosi danas teško mogu nazvati ružičastima, mi ostajemo i dalje vjerni svojim načelima: otvoreni smo za partnerstvo, suradnju i prijateljstvo s onima koji su nam spremni biti prijatelji i surađivati s nama. Za razliku od mnogih naših zapadnih partnera, mi ne težimo tome da kontroliramo druge i namećemo im svoje norme i odluke, nego smo spremni zajedno raditi na uspostavi globalne sigurnosti i stabilnosti, sudjelovati u osiguravanju mira i ekonomskog prosperiteta u Europi i cijelom svijetu.

Ako hrvatsko rukovodstvo pokaže političku volju, Rusija je spremna za daljnji sveobuhvatni razvoj obostrano korisne i konstruktivne suradnje između naših zemalja, ali za to je danas “lopta” na hrvatskoj strani.


Претходно:

- Руско-усташки односи у кризи: "PUTINOVA OSVETA U Rusiju zabranjen uvoz hrane iz Hrvatske! Od naših poduzeća iz prehrambenog sektora sada samo dvije tvrtke imaju prolaz na to tržište"

"Не заборавите, Русија је фактички прва признала Хрватску"


Аутор: Анвар Азимов
Извор: PROŠLO JE 25 GODINA OD RUSKOG PRIZNANJA RH Ruski veleposlanik prvi put otkriva pozadinu dramatičnih događaja prije nego što su razoreni Banski dvori -Jutarnji List

Коментари

  1. Ех да је еНДеХазија задржала дипломатске односе са Совјетским Савезом током другог светског рата, као Бугарска па да се Руси усе.у од среће...овако су их дочекивали хлебом и сољу све до Стаљинграда, па их лепо заробили, окрепили па послали на Србе 1944. Све ми се нешто чини да ће са оваквим чињењем добити прилику да их дочекају још који пут.
    Иначе се још увек сећам да је 1990-1991 хрватски премијер био Фрањо Грегурић, дугогодишњи директор хрватске Астре у Москви, да је купио оружје у Источној Немачкој, а да Руси нису знали ни платили за то?!
    Срби памет у главу! Ови Руси још сањају своје заблуде. Платиће их поново милионима мртвих. Прочитајте и послушајте какве небулозе тртљају разноразни Решетњикови, Дугини и сл. Нама остаје само да се измакнемо што даље.
    Драган Вукојевић

    ОдговориИзбриши

Постави коментар